Projekat: Formalne i neformalne mreže u ruralnim oblastima
03Feb2015

Prvo ulaganje u poljoprivredu, pa pomoć EU

Zemljoradnici, zadruge i poljoprivredna i prerađivačka preduzeća moći će do 2020. godine da konkurišu za bespovratna sredstva Evropske unije. Na 175 miliona evra poljoprivrednici i pravna lica bi mogli da računaju tek pošto prethodno sami ulože sredstva, bilo u mehanizaciju, opremu ili izgradnju objekata.

Borivoje Pantić iz Azanje obrađuje 15 hektara, bavi se proizvodnjom mleka i mesa. U štali staroj trideset godina ima dvadesetak goveda, ali ne može da izgradi novu. "Para nema za tolika sredstva, to su ozbiljna ulaganja. Ne smem da uzmem kredit jer ne znam kako bih ga vratio", priča Borivoje Pantić.

Voćari u smederevskom kraju nemaju veće zadružne hladnjače da bi sačuvali voće do cene koja im odgovara. U Suvodolu su voljni da udruže sredstva kako bi adaptirali zadružni magacin u hladnjaču.

"Ovaj magacin se ne koristi dosta dugo, uz malu adaptaciju mogao bi da se preuredi za jednu protočnu zadružnu hladnjaču – da je koriste svi zadrugari. Novac bi za početak bio od same zadruge, od zadrugara prvenstveno, uz pomoć lokalne samouprave mogla bi ta investicija da se privede kraju", veruje Zoran Mladenović iz Zemljoradničke zadruge "Suvodol".

Da bi zemljoradnici krenuli u proizvodnju hrane po propisima Evropske unije i tako povećali i konkurentnost imanja, neophodna im je pomoć stručne poljoprivredne službe na terenu."Imamo kapacitet, znanje i obučene ljude koji mogu u svakom trenutku da pomognu poljoprivrednim proizvođačima da apliciraju pretpristupnim fondovima EU kako bi ta sredstva iskoristili", objašnjava Biljana Nikolić iz Stručne savetodavne službe u Smederevu.

Novac Evropske unije poljoprivrednici mogu da iskoriste tek pošto ulože svoja sredstva u povećanje proizvodnje mesa, mleka, voća i povrća, izgradnju objekata za preradu, nabavku mehanizacije, traktora do 100 kilovata, ali ne i kombajna.

Po obavljenom poslu od Evropske unije mogu da očekuju povraćaj uloženih para od 50 do 70 odsto u zavisnosti za koje je namene utrošen. Ipak, za početak im je najveći problem gotov novac koji najčešće nemaju.

"Neophodno je naći određeni finansijski model da im budu dostupni krediti u skladu sa njihovim ekonomskim potencijalima", kaže Dragan Mirković iz Ministarstva poljoprivrede.

Prema procenama Ministarstva poljoprivrede, 175 miliona evra bespovratnih sredstava Evropske unije omogućiće da se u sektor proizvodnje hrane do kraja 2020. godine uloži ukupno oko 400 miliona evra.

Prilog RTS pogledajte ovde.

RTS