Projekat “Novo zapošljavanje: zagovaranje prava radnika na digitalnim platformama u Srbiji" ima za cilj da ponudi rešenja za izazove sa kojima se suočavaju radnici na digitalnim platformama u Srbiji u kontekstu rasta digitalne ekonomije. Projekat sprovodi Centar za istraživanje javnih politika, u saradnji sa Savezom samostalnih sindikata Srbije, Ujedinjenim granskim sindikatima „Nezavisnost“,Digitalnom zajednicom i Udruženjem za radno pravo i socijalno osiguranje Srbije.
Ciljevi projekta uključuju promovisanje zakonskih rešenja koja odgovaraju potrebama radnika na digitalnim platformama i u skladu su sa EU direktivom o platformskom radu, podsticanje formiranja koalicija platformskih radnika i jačanje njihovih kapaciteta za kolektivno zastupanje i bolje informisanje medija I javnosti o izazovima sa kojima se suočavaju platformski radnici u Srbiji.
Projekat finansira Evropska unija i očekuje se da će doprineti razvoju nijansiranijeg razumevanja izazova sa kojima se suočavaju radnici na digitalnim platformama u Srbiji i formulisanju politika koje su bolje prilagođene njihovim potrebama.
Okrugli stolovi:
Gigmetar™ Jugoistočna Evropa - koliko je ovaj instrument uspešan u beleženju nejednakosti žena i muškaraca?
Hibridni okrugli sto pod nazivom Gigmetar™ Jugoistočna Evropa - koliko je ovaj instrument uspešan u beleženju nejednakosti žena i muškaraca? organizovan je u okviru dvodnevne konferencije 21. i 22. juna 2023. koju su Centar za istraživanje javnih politika i Institut ekonomskih nauka organizovali kao članovi COST projekta CA21118 - CA21118 - Platform Work Inclusion Living Lab (P-WILL) koju podržava EU, pod nazivom Pravo na (digitalni) platformski rad: Da li su svi dobrodošli.
Na okruglom stolu je demonstrirana snaga alata koji je razvio tim CENTRA,pod nazivom Gigmetar, koji je konstruisan da bi pratio rad na online platformama u regionu Jugoistočne Evrope. Kroz prezentaciju rezultata prikazane su njegove sposobnosti za merenje različitih dimenzija platformskog rada uključujući rodnu i dohodovnu perspektivu.
Prikazani rezultati Gigmetra pokazuju da su žene najčešće više prisutne u zanimanjima koja su manje plaćena i da u okviru različitih zanimanja ostvaruju prihode koji su niži od prihoda koje ostvaruju muškarci. Takođe demonstrirano je da među zemljama u Jugoistočnoj Evropi postoje značajne rodne razlike te da je Albanija zemlja u kojoj je broj žena i muškaraca u onlajn platformskom radu najizjednačeniji i da su žene proporcionalno dobro zastupljene i u zanimanjima koja su bolje plaćena (IT). Međutim, ova jednakost polova u Albaniji ostvaruje se na niskom nivou, odnosno i žene i mušakrci frilenseri su nisko plaćeni. Najveći jaz između žena i muškaraca zabeležen je u Bosni i Hercegovini gde su žene frilenserke najmanje zastupljene. Detalje o konferenciji možete pogledati ovde. Rezultati Gigmetra su dostupni na sajtu.
Analiziranje uticaja novog poreskoge rešenja za frilensere u Srbiji iz perspektive dostojanstvenog rada radnika na platformama
U Beogradu je 19. septembra 2023. godine, održana hibridna konferencija pod nazivom "Otkrivanje potencijala: Kako osnažiti radnu snagu na onlajn platformama na Zapadnom Balkanu”. U okviru konferencije organizovan je poseban okrugli sto na kojem su diskutovane prednosti i mane poreskog tretmana frilensera u Srbiji i mogućnosti primene ovog rešenja u zemljama u regionu, koje takođe imaju veliki broj onlajn platformskih radnika. O prednostima i manama ovog rešenja i daljim koracima u zagovaranju prava frilensera i frilenserki govorili su predstavnici CENTRA, NALED-a, Udruženja radnika na internetu i FrilensPRO.
Na okruglom stolu je zaključeno da je usvojeno poresko rešenje povoljno za frilensere, ali da su prava žena frilensera i dalje neprepoznata i da one nemaju pravo na trudničko i porodiljsko bolovanje i potvrdu za vrtić, što onemogućava frilenserke da opstanu u ovom poslu. Takođe, zaključeno je da je broj frilenser koji su do sada iskoristili ovu poresku mogućnost i dalje mali i da postoji veliki broj frilensera i frilenserki koji rade na crno, bilo zbog neinformisanosti, bilo iz želje da izbegnu poresku obavezu.
Novi oblici rada s posebnim osvrtom na platformski rad
Više od 50 učesnika se okupilo 6. oktobra na okruglom stolu "Novi oblici rada s posebnim osvrtom na platformski rad" posvećenom regulisanju platformskog rada u postojećeg zakonskog okvira u Srbiji koji su Centar za istraživanje javnih politika i Udruženje za radno pravo i socijalno osiguranje Srbije organizovali tokom XXV stručno-naučnog savetovanja na Zlatiboru od 4. do 7. oktobra 2023. godine, uz podršku Кancelarije Međunarodne organizacije rada u Beogradu i Republičke agencije za mirno rešavanje radnih sporova.
Temu okruglog stola su predstavili Branka Anđelković, koosnivačica i programska direktorka Centra i Tanja Jakobi, izvršna direktorka Centra. Prva sesija se bavila pitanjem da li novi Zakon o zapošljavanju pruža mogućnost za regulisanje platformskog rada. O tome su govorili Dr. Mario Reljanović iz Instituta za uporedno pravo u Beogradu i Prof. dr Bojan Urdarević sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Kragujevcu. Diskutovalo se o definicijama digitalnih posrednika u zapošljavanju, uslovima za obavljanje takvih aktivnosti i mogućnostima za regulisanje platformi za masovno zapošljavanje (crowdsourcing) u okviru ovih zakonskih rešenja. Druga sesija se bavila pitanjem regulisanja radnog statusa radnika na platformama za dostavu hrane i prevoz putnika. Prof. dr Bojan Urdarević je predstavio prednosti i ograničenja regulisanja ovog oblika rada po modelu agencijskog zapošljavanja. Treća sesija se fokusirala na redefinisanje pojmova radnika i poslodavca, sudsku praksu i novi tekst Zakona o radu. Prof. dr Senad Jašarević sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu i Dr. Darko Božičić, takođe sa Pravnog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu, su bili uvodničari o ovoj temi. Razmatrano je uvođenje opštih instituta koji se odnose na platformski rad, značaj sudske prakse za redefinisanje pojmova poslodavca i radnika, kao i put od prakse do novog Zakona o radu.
Digitalna zajednica i Centar predstavili novu alternativu za regulisanje statusa frilensera
Frilenseri u Srbiji koji rade za stranog poslodavca koji nije registrovan u Srbiji mogu da koriste usluge poslodavaca posrednika koja im omogućava da steknu status koji je po obimu prava približan onom koji imaju zaposleni kod poslodavca u Srbiji. Naime, oslanjajući se na Zakon o agencijskom poslovanju više kompanija nudi uslugu poznatu kao “Employer of Record” (EOR) čije je prednosti i mane predstavila Digitalna zajednica na okruglom stolu održanom 7. decembra. Istraživanje sprovedeno u okviru projekta "Novo zapošljavanje: zagovaranje prava radnika na digitalnim platformama u Srbiji" koji sprovodi Centar za istraživanje javnih politika, pokazalo je da je ova usluga uglavnom dostupna frilenserima koji imaju relativno visoke prihode.
Ovo je jedan od modaliteta rešavanja statusa frilensera u Srbiji pored već postojećih modela poslovanja kao fizičko lice, preduzetnik i pravno lice (društvo sa ograničenom odgovornošću). Na okruglom stolu su predstavljene su prednosti i nedostaci svakog pristupa, s posebnim naglaskom na mogućnostima da se EOR usluga dodatno reguliše i po modelu drugih zemalja, učini pristupačnijom frilenserima koji imaju manja primanja.
EOR je predstavljen kao usluga koja omogućava frilenserima da ostvare prava zaposlenih bez gubitka svoje nezavisnosti, a na okruglom stolu su predstavljene i kompanije koje pružaju ovu uslugu u Srbiji, uz uporedni prikaz cena i obima pruženih usluga.
Na okruglom stolu je rečeno da je potrebno unaprediti poresku kulturu među frilenserima u Srbiji kako bi mogli bolje da iskoriste prednosti različitih modaliteta regulisanja svog statusa. Takođe naglašeno je da je važno frilenserima stvoriti mogućnosti da izaberu modele poslovanja koji najviše odgovaraju njihovim potrebama kako u finansijskom smislu tako i u smislu dostupnosti usluga socijalne zaštite. Takođe, naglašeno je da država može igrati važnu ulogu u kreiranju prostora da EOR usluge budu dostupnije frilenserima sa manjim prihodima.
Gde su nestali srpski frilenseri?
Nakon značajnog dvocifrenog rasta u postpandemijskom periodu, najnovija merenja otkrivaju značajan pad broja gig radnika u Srbiji na vodećoj platformi, od čak 17,8%. Ovaj trend označava preokret u odnosu na prethodna merenja, koja su pokazivala konstantan rast broja gig radnika, saopštio je Centar za istraživanje javnih politika na današnjem predstavljanju rezultata merenja Gigmetra, instrumenta kojim Centar meri karakteristike tržišta gig rada u Srbiji i regionu Jugoistočne Evrope.
CENTAR meri karakteristike gig tržišta rada u Srbiji i u regionu Jugoistočne Evrope dva puta godišnje od kraja 2019. godine, rekao je prof. dr Zoran Kalinić, član tima Gigmetra.
Ovakva kretanja rezultat su dešavanja u globalnom okruženju koje je puno izazova. Na prvom mestu tu su oružani konflikti i geopolitička nestabilnost, zatim restriktivna ekonomska politika, sveukupna privredna situacija na ključnim tržištima sa kojih dolazi tražnja za gig radom (SAD, Kanada, Australija i Azija) i demografske promene na srpskom tržištu rada koje kreiraju više izbora za prelazak digitalnih radnika u sferu tradicionalnog rada.
„Ove okolnosti ukazuju na zavisnost digitalnog tržišta rada od kretanja na konvencionalnom tržištu rada“, rekao je prof. dr Vladan Ivanović, član tima Gigmetra. „Takođe, opadanje broja gig radnika može biti i rezultat uticaja tehnoloških promena, odnosno uticaja AI na transformaciju digitalnog tržišta rada.“
I pored zabeleženog pada broja gig radnika, najnovije merenje ukazuje na značajno kvalitativno restrukturiranje tržišta gig rada: struktura se pomerila ka bolje plaćenim profesijama. Prosečna cena rada je nastavila da raste i dostigla je istorijski maksimum od 21,8 US$/h: gig radnici i radnice su u proseku tražili 3% veću cenu rada po satu nego što je to bio slučaj u prethodnih 6 meseci. Celokupn izveštaj Gigmetra dostupan je ovde. Snimak okruglog stola možete pogledati na našem you tube kanalu.
Predlozi javnih politika:
Digitalna zajednica: Revolutivna EOR usluga: Ključ za status frilensera?
"Employer of Record" (EOR) usluga predstavlja značajnu priliku za frilensere koji posluju u promenljivom okruženju, omogućavajući im da ostvare prava i beneficije slične onima koje proizilaze iz zaposlenja. Razmatranje i eventualna implementacija ovih modela u našem sistemu mogli bi predstavljati značajan korak ka unapređenju radnih uslova i prava frilensera u Srbiji. Imajući u vidu da je ova usluga skupa a samim tim i nedostupna većini frilensera u Srbiji ukazujemo na primere dobre prakse iz drugih zemalja, gde su razvijeni efikasni modeli zaštite frilensera. Predlažemo da se uspostavi dijalog između relevantnih interesnih grupa, uključujući predstavnike frilensera, pružatelje EOR usluga, i nadležnih institucija, kako bi se stvorio održiv okvir koji će istovremeno podržavati potrebe frilensera i očuvati integritet poslovnog okruženja. Ova saradnja može doprineti stvaranju transparentnijeg i pravednijeg sistema zapošljavanja za sve uključene strane. Publikacija je dostupna na sledećem linku.
Osnova za strategiju UGS NEZAVISNOST o sindikalnom organizovanju i zaštiti radnih prava platformskih radnika
U ovom predlogu javne politike UGS Nezavisnost predlaže nekoliko koraka koji bi mogli dovesti do efikasnije zaštite platformskih radnika. Prvi korak u uređivanju statusa digitalnih radnika podrazumeva izmenu Zakona o radu, fokusirajući se na pravnu formu rada i vezivanje radnopravnih normi za zaposlene s ugovorom o radu. Drugi korak podrazumeva redefinisanje pojma zaposlenog kako bi se obuhvatila sva lica koja obavljaju rad, bez obzira na pravnu formu rada, uz usvajanje kriterijuma za određivanje statusa zaposlenog. Treći korak uključuje redefinisanje pojma poslodavca i uvođenje "testa zaposlenosti" kako bi se odredilo kada subjekt ima ulogu poslodavca prema digitalnim radnicima, primenjujući kriterijume poput donošenja odluka o radnom angažovanju i kontroli rada. Četvrti korak obuhvata promenu definicije sindikata, omogućavajući radno angažovanim licima, uključujući digitalne radnike, pristup pravima iz kolektivnog pregovaranja i organizovanja. Ove promene imaju za cilj prilagoditi zakonodavstvo radi adekvatne zaštite digitalnih radnika u promenljivom radnom okruženju.
Ovaj dokument predstavlja osnovu zagovaračkih aktivnosti UGS Nezavisnost u narednom periodu.
O položaju radnika na digitalnim platformama u Srbiji iz ugla Saveza samostalnih sindikata Srbije
Da bi se unapredilo sindikalno organizovanje nestandardnih radnika, neophodno je prilagoditi strategije sindikata savremenim realnostima rada na internetu. Fokusiranje na stvaranje zajedničkih nadnacionalnih standarda, pregovaranje sa platformama radi obezbeđivanja boljih uslova rada i osiguranje socijalnih beneficija postaju imperativi. Takođe, podrška freelancerima u ostvarivanju njihovih prava i jačanje solidarnosti među njima igraju ključnu ulogu u oblikovanju održive sindikalne strukture kao tačke okupljanja u savremenom digitalnom dobu. U ovom dokumentu, SSSS razmatraju se različiti modaliteti za sindikalno organizovanje platformskih radnika. On predstavlja polaznu tačku za delovanje SSSS u domenu organizovanja platformskih radnika. S obzirom na raznovrsnost osnova angažovanja radnika preko digitalnih platformi, pronalaženje jedinstvenog pristupa sindikalnom organizovanju u bliskoj buducnosti verovatno ce biti izazovan zadatak. Savez samostalnih sindikata Srbije je preduzeo korake ka upoznavanju s predstavnicima radnika na internetu, organizujuci sastanke na nacionalnom i lokalnom nivou. Ovi susreti imaju za cilj bolje razumevanje specificnosti rada frilensera i drugih nestandardnih grupa, kako bi sindikati mogli prilagoditi svoje strategije.
Podkasti:
CENTAR i partneri na ovom projektu nastoje da budu u stalnom kontaktu sa platformskim radnicima, da ih uključe u svoje aktivnosti i da otvore sve kanale komunikacije da bi njihov glas dospeo do šire javnosti.
Nisam ti pričala - Dostavljačice na mobilnim platformama za dostavu hrane govore
Kroz seriju podkasta o ženama kuririma na platformama za dostavu hrane želeli smo da javnosti približimo razloge zbog kojih je ovaj posao pretežno muški i zašto ga žene relativno retko biraju.
Priče platformskih radnica možete da preslušate na sledećim kanalima
Anchor.fm: https://anchor.fm/public-policy-rs
Podcast.rs : https://podcast.rs/show/dobre-inovacije/?cn-reloaded=1
Spotify: https://open.spotify.com/show/2ypa7hmMdOjxjlvCOFysdb
Apple podcast platform: https://podcasts.apple.com/rs/podcast/dobre-inovacije-just-innovations
Google_podcasts: https://podcasts.google.com/feed/aHR0cHM6Ly9hbmNob3IuZm0vcy84NzRiN2EwOC9wb2RjYXN0L3Jzcw
Deezer: https://deezer.com/show/3472367
Takođe možete naš podkast deliti na vašoj adresi kopirajući ovaj link:
RSS Distribution - RSS Feed: https://anchor.fm/s/874b7a08/podcast/rss
Konkurs:
Ako se baviš pravima radnika na digitalnim platformama u Srbiji javi se! je zatvoren
Centar za istraživanje javnih politika i partneri Savez samostalnih sindikata Srbije, Ujedinjeni granski sindikati Nezavisnost, Digitalna zajednica i Udruženje za radno pravo i socijalno osiguranje sproveli su konkurs za finansiranje nevladinih organizacija, medija, umetničkih organizacija i udruženja na projektu „Novo zapošljavanje: Zagovaranje prava radnika na digitalnim platformama u Srbiji“ a na osnovu Ugovora o donaciji br. (CRIS) 2022 441-433 potpisanog između Evropske unije, koju predstavlja Delegacija Evropske unije u Republici Srbiji i Centra za istraživanje javnih politika.
Detalji konkursa se mogu naći na sledećim linkovima: Detalji konkursa
Dokumentacija: prijava, obrazac za budžet, podaci organizacije.
Do 15.juna 2023. godine na poziv je prispelo 7 prijava sa kompletnom dokumentacijom i to:
1. Klaster Art - umetnička organizacija iz Beograda, sa projektom “Izložba Lunch break”
2. Udruženje radnika na internet (URI) iz Beograda sa projektom “Infonet”
3. Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), iz Beograda sa projektom “Unapređenje medijskog izveštavanja o radnim pravima platformskih radnika u Srbiji”
4. Nova svetlost, iz Kragujevca sa projektom „Novo zapošljavanje: Zagovaranje prava radnika na digitalnim platformama u Srbiji“
5. Millennium iz Kragujevca sa projektom “Digitalni nomadi”
6. Kontekst iz Beograda sa projektom “Solution izveštavanje o mogućnostima i ograničenjima digitalnog rada”
7. Zemlja znanja iz Beograda sa projektom „Pričajmo o rastućem (a nevidljivom) delu ekonomije“.
Komisija koja se sastojala od ukupno 8 članova, od toga 5 članova partnera na projektu i 3 eksperta za civilni sektor, medije i umetničku produkciju, zaključila je rad 3. jula 2023. godine u 10 časova. U uži izbor ušle su sledeće organizacije:
1. Klaster Art - umetnička organizacija iz Beograda, sa projektom “Izložba Lunch break”
2. Udruženje radnika na internet (URI) iz Beograda sa projektom “Infonet”
3. Nezavisno udruženje novinara Srbije (NUNS), iz Beograda sa projektom “Unapređenje medijskog izveštavanja o radnim pravima platformskih radnika u Srbiji”
4. Kontekst iz Beograda sa projektom “Solution izveštavanje o mogućnostima i ograničenjima digitalnog rada”
5. Zemlja znanja iz Beograda sa projektom „Pričajmo o rastućem (a nevidljivom) delu ekonomije“.
Imajući u vidu da prema uslovima konkursa, može biti podržano od 3 do 5 projekata, Komisija zadržava pravo da sa pet prvoplasiranih organizacija nastavi razgovore o mogućnostima za podršku svim organizacijama koje su ušle u uži izbor.
Prema propozicijama konkursa, žalbe na ovu odluku mogu se podneti do 11. jula 2023. godine na e mail office@publicpolicy.rs
---------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------
Ova stranica načinjena je i održava se uz finansijsku pomoć Evropske unije. Za njenu sadržinu isključivo je odgovoran Centar za istraživanje javnih politika i ta sadržina nužno ne odražava stavove Evropske unije.