10Dec2013

U Srbiji je nizom tribina i manifestacija obeležen Međunarodni dan ljudskih prava

U Beogradu je održana konferencija "Uspostavljanje nacionalnog mehanizma za praćenje sprovođenja preporuka tela UN za ljudska prava", na kojoj je govorio ministar bez portfelja zadužen za evropske integracije Branko Ružić, stalna koordinatorka UN u Srbiji Irena Vojčakova Solorano, ambasador EU u Srbiji Majkl Devenport i direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović.

Zaštitnik građana Saša Janković uručio je predsedniku Skupštine Srbije Nebojši Stefanoviću izveštaj o sprovođenju strategije za unapređenje položaja Roma sa preporukama.

Njegove zamenice Gordana Stevanović, odnosno Vladana Jović razgovarale su sa predstavnicima NVO "Duga" iz Šapca, posetivši Ženski fudbalski klub "Šabac", kao i preduzeće za zapošljavanje i rehabilitaciju osoba sa invaliditetom u Smederevskoj Palanci "Goša".

Na Trgu Republike u Beogradu, povodom Međunarodnog dana ljudskih prava, Žene u crnom, Romske ženske mreže Banata i Rekontrukcije Ženski fond održale su akciju solidarnosti "Rasizmu odupri se", dok je u Domu omladine, "WAKE UP production", u saradnji sa Domom omladine Beograda, E.T.M. produkcijom i Teatrom DODIR organizovala kampanju "STOP!- kršenju ljudskih prava".

Današnji dan obeležava se širom sveta kao Međunarodni dan ljudskih prava, koji treba da podseti da svako, bez izuzetaka, ima pravo na život, slobodu i sigurnost.

Ovaj dan obeležava se od 1950. godine, dve godine nakon što je 10. decembra potpisana Univerzalna deklaracija o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti.

Tim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čoveka - od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje.

Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička Republika.

Ujedinjene nacije su 10. decembra 1948. usvojile Univerzalnu deklaraciju o ljudskim pravima, u kojoj je istaknuto da su ta prava univerzalna i da ne zavise od nacionalne, državne, ideološke, socijalne i kulturne pripadnosti. Tim dokumentom se štite građanske, političke, ekonomske, socijalne i kulturne slobode i prava čoveka - od prava na život i slobodu do prava na dostojanstvo, privatnost, socijalnu sigurnost i udruživanje. Usvajanje Deklaracije predstavljalo je krupan napredak u tom trenutku, a tom prilikom ostale su uzdržane zemlje sovjetskog bloka, Saudijska Arabija i Južnoafrička Republika. UN su 1966. donele dva sporazuma, kojima su razrađene slobode i prava proklamovana Deklaracijom o ljudskim pravima, a dokumente je prihvatilo 130 zemalja. U okviru Saveta Evrope 1950. doneta je Konvencija o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda koja, pored osnovnih prava, ustanovljava i mehanizme zaštite i nadzora nad njihovim ostvarivanjem.