Projekat: Reforma sektora bezbednosti i ljudska bezbednost: Studija slučaja LGBT zajednice
11Jul2016

Anketa Centra: Institucije izvor zaštite ali i diskriminacije LGBTI

Više od tri petine ispitanika u Centrovoj anketi (67,2%) u potpunosti se ili delimično slaže sa stavom da institucije u Srbiji diskriminišu LGBTI populaciju u Srbiji. Rezultati ankete slažu se ocenom Zaštitinika građana i Poverenika za zaštitu raznopravnosti koji ukazuju da je LGBTI zajednica jedna među najdiskriminisanijim u našem društvu i da su državni organi koji bi trebalo da poštuju pozitivne zakone koji zabranjuju diskriminaciju, takođe i izvor diskriminacije. Oko jedne petine ispitanika se ne slaže, u potpunosti ili delimično sa ovom tvrdnjom, a oko jedne desetine je neodlučno. Ovi stavovi, između ostalog, reflektuju i napredak koji je ostvaren u zakonodavnoj oblasti kao i činjenicu da se parade ponosa sada održavaju sa manje tenzija u društvu.

Prva od četiri ankete koje Centar namerava da sprovede tokom trajanja projekta „Reforma sektora bezbednosti i ljudska bezbednost: studija slučaja LGBTI“ sprovedena je od 10. juna do 10.jula na teritoriji Srbije i obuhvatila je uzrast ispitanika od 15 do 44 godine. Ispitanici su svoje odgovore mogli da ostave na stranici Centra i da se detaljnije upoznaju sa projektom koji sprovodimo.

Prvenstveni cilj ankete je da animira što širi krug ljudi, pre svega preko društvenih mreža, da razmišljaju o položaju LGBTI zajednice u srpskom društvu i o ključnim akterima koji utiču na njihovu bezbednost.

Najaktivniji su u našoj anketi bili ispitanici od 20 do 34 godina a najviše njih je iz Beograda, i oni čine više od polovine ispitanika koji su učestvovali u anketi.

Ako se pogledaju rezultati samo za Beograd, vidi se da se nijedan ispitanik u uzrastu od 15 do 19 godina ne slaže sa tvrdnjom da institucije diskriminišu LGBTI populaciju ali se mora imati u vidu da su ispitanici iz ove starosne grupe najmanje zastupljeni u anketi i u glavnom gradu i u drugim delovima Srbije. Nasuprot tome, podaci za grupe od 20 do 29 godina pokazuju široku lepezu stavova o ovom pitanju. Oko polovine ispitanika u starosnom dobu između 20 i 24 godine slaže se u potpunosti ili delimično da institucije diskriminišu LGBTI dok se oko dve petine ispitanika u potpunosti ili delimično ne slaže sa ovom tvrdnjom. Sličan odnos mišljenja važi i za grupu od 25 do 29 godina gde je odnos slažem se/ne slažem se 52% prema 44%. U ovoj grupi je primetno da su oni koji se u potpunosti slažu sa ovom tvrdnjom daleko brojčano zastupljeniji (48% prema 33% u prethodnoj uzrasnoj grupi).

U grupi onih od 30 do 34 i 40 do 44 godine dominantno je izražen stav da institucije jesu izvor diskriminacije (80% i 71% respektivno) ali i ovde je reč o relativno malim podgrupama ispitanika gde svaki glas drastično menja situaciju. Između 26% i 28% ispitanika u starosnim grupama od 35 do 39 i od 40 do 44 godine se delimično ili u potpunosti ne slaže sa ovom tvrdnjom dok ih u grupi od 30 do 34 uopšte nema.

U Vojvodini koja je po broju ispitanika koji su učestvovali u anketi na drugom mestu, u starosnom uzorku od 20 do 24 godina postoji delimično slaganje sa tvrdnjom iz ankete (56% smatra da je to donekle tačno se još deset odsto u potpunosti se slaže sa tvrdnjom) dok jedna petina smatra da to uopšte nije tačno a broj neodlučnih je relativno visok (11%). U starosnoj grupi od 25 do 29 godina, 43% se u potpunosti slaže, isto toliko delimično ne slaže a 14% ispitanika je neodlučno. U starosnoj grupi od 30 do 39 dominiraju neodlučni i oni koji se u potpunosti slažu sa ovom tvrdnjom (67% i 50% neodlučnih u strosnoj rupi od 30 do 34 i 34 do 40 respektivno), dok u grupi od 40 do 44 godina svi ispitanici smatraju da u državnim organima ima diskriminatornog ponašanja prema LGBTI.

U Šumadiji i Zapadnoj Srbiji se praktično svi ispitanici između 20 i 29 u potpunosti izražavaju mišljenje da se institucije dikriminatorski ponašaju prema LGBTI do u drugim starosnim grupama dominiraju neodlučni, što je opet posledica relativno malog uzorka.

U Južnoj i Istočnoj Srbiji takođe beležimo punu polarizaciju glasova pa je tako u grupi onih između 25 i 29 godina pola onih koji se u potpunosti slažu i polovina onih koji se delimično ne slažu, u grupama od 30 do 34 i 34 do 39 godina mišljenja su gotovo unisona (potpuno ili delimično slaganje 100%) dok je u grupi onih od 40 do 44 godine 67% koji se delimično ne slažu, a 33% delimično slažu sa ovom tvrdnjom.

Povodom obeležavanja Međunarodnog dana ponosa (28.jun) poverenica za zaštitu ravnopravnosti Brankica Janković izdala je saopštenje u kojem se kaže da su„ i pored pomaka u pravcu poboljšanja njihovog položaja, LGBT osobe i dalje izložene diskriminaciji, napadima i govoru mržnje. Istovremeno, Povereniku za zaštitu ravnopravnosti pritužbe najčešće podnose organizacije civilnog društva, što ukazuje da LGBT osobe još uvek žive u atmosferi straha, netrpeljivosti i odbacivanja od okoline. Lična bezbednost i dostojanstven život moraju biti garantovani svakom građaninu i građanki Srbije, zbog čega svi nadležni treba da kontinuirano preduzimaju mere i pružaju punu zaštitu ovoj populaciji“, naglasila je poverenica Janković.

Projekat Centra „Reforma sektora bezbednosti i ljudska bezbednost: studija slučaja LGBTI“ upravo se bavi pitanjem bezbednosti LGBT i predstavlja svojevrsni nastavak ranije Centrove studije Ranijve grupe i reforma sektora bezbednosti: studija slučaja LGBT (2011) i uporednu analizu starih i novih rezultata.

Centrova studija iz 2011. godine je prva analiza o bezbednosti LGBT populacije u Srbiji u kontekstu njihovog odnosa sa policijom i vojskom. Rezultati prethodne studije dostupni na srpskom i na engleskom jeziku. 

Centar će u okviru ovog novog projekta utvrditi ostvarene napretke i identifikovati dinamiku odnosa između reformi sprovedenih od 2011. godine i ljudske bezbednosti LGBT populacije.

Cilj projekta je podizanje svesti o reformama sektora bezbednosti i politikama prema ranjivim grupama sa ciljem unapređenja njihove bezbednosti. Time ćemo doprineti razvoju i jačanju saradnje između državnih institucija i NVO u polju bezbednosti, kako na centralnom tako i na lokalnom nivou.