Projekat: Procena efikasnosti mehanizama za uključivanje Roma i Romkinja
04Feb2014

Lokalne samouprave, EU i OEBS za bolji život Roma

Predstavnici 20 lokalnih samouprava 4. februara su se formalno obavezali da podrže sprovođenje Strategije Vlade Srbije za poboljšanje položaja Roma u okviru projekta Tehničke podrške za inkluziju. Taj projekat od 4,8 miliona evra finansira Evropska unija (EU), a sprovodi Misija OEBS u Srbiji. Prema podacima Popisa iz 2011. godine u Srbiji živi 147.600 Roma, što je oko 2% stanovništva. Poznato je da su Romi iskljčeni iz društva, minimalno zastupljeni u obrazovanju i na tržištu rada i da veliki broj živi u neformalnim naseljima, pa je pitanje da li su ti podaci potpuni.

Šef delegacije EU u Srbiji Majkl Davenport je ocenio da 4,8 miliona evra namenjenih za to pokazuje koji značaj EU posvećuje unapređenju inkluzije Roma u društvo Srbije, a 20 opštine koje su se danas uključile u projekat, potvrdile su svoju posvećenost tome.

Projekat obezbeđuje podršku institucijama Republike Srbije za poboljšanje položaja Roma u oblasti osnovnih prava, građanskog učešća, zatim pristup tržištu rada, obrazovanju, zdravstvu, socijalnoj zaštiti, adekvatnom stanovanju i kreiranju poslova.

“Sertifikate koje ćete danas dobiti ne bi trebalo smatrati nagradom već podsticajem da ispunite ono za šta ste se prijavili jer naporan rad sada tek počinje”, ukazao je Devenport i istakao važnost zajedničke borbe protiv marginalizacije Roma.

“EU će, naravno, i dalje biti vaš glavni partner i donator u vašim naporima i ispunićemo obavezu da se borimo za fer i inkluzivno društvo koje je zaista preduslov i za privredni rast, i blagostanje u Srbiji i širom Evrope”, zaključio je Davenport.

Šef Misije OEBS u Srbiji, Peter Burkhard naveo je da je 20 opština koje su se danas uključile u projekat, primer drugima u Srbiji i regionu. Projekat će se naredne dve godine baviti svim najvažnijim aspektima Strategije Vlade Srbije za inkluziju Roma.

Direktorka Kancelarije Vlade Srbije za ljudska i manjinska prava, Suzana Paunović rekla je da je Srbija, od usvajanja Strategije za unapređenje položaja Roma 2009. godine, do danas napravila značajne pomake u sprovođenju te strategije. Ona je navela da u Srbiji postoji 750 romskih naselja i da 90 lokalnih samouprava ima akcione planove za inkluziju Roma ili te planove priprema.

Od 2009. godine je u matične knjige rođenih upisano 20.679 Roma, a plan je da do kraja 2015. budu upisani svi koji su još “pravno nevidljivi”.

Predsednik Nacionalnog saveta Roma Vitomir Mihajlović istakao je da u Srbiji živi više od 600.000 Roma, da je romska manjinska zajednica najugroženija u Srbiji, uz hronično siromaštvo, veliku nezaposlenost, predrasude, stereotipe i diskriminaciju, uz veoma nizak nivo obrazovanosti i “alarmantan zdravstveni položaj i zdravstveno stanje”. Predsednik Saveta za poboljšanje položaja Roma Srđan Šajn ukazao je na značaj zajedničkog delovanje lokalnih i državnih institucija za integraciju Roma.

Memorandume o razumevanju danas su potpisali predstavnici Bele Palanke, Bojnika, Bujanovca, Valjeva, Vranja, Žitorađe, beogradskih opština Palilula i Zvezdara, Knjaževca, Kovina, Koceljeva, Kragujevca, Kruševca, Leskovca, Novog Sada, Odžaka, Pančeva, Prokuplja, Smedereva i Sombora.

Najvažniji partneri u projektu su Kancelarija za ljudska i manjinska prava, zatim ministarstva zdravlja, rada, zapošljavanja i socijalne politike, prosvete, nauke i tehnološkog razvoja, građevinarstva i urbanizma, kao i nevladina organizacija Praxis, Fond za obrazovanje Roma, Kancelarija za evropske integracije i Tim za socijalnu inkluziju i smanjenje siromaštva.

Background
Prema rezultatima popisa iz 2011. godine u Srbiji je živelo 147.604 pripadnika romske nacionalne manjine, dok se na popisu 2002. godine oko 108. 000 stanovnika tako izjasnilo. Procenjuje se da je njihov broj ipak veći. Romi su u najtežem položaju u poređenju sa drugim manjinskim zajednicama u Srbiji. Iako postoje strategije, zakonska rešenja i mere za unapređenje njihovog položaja i prava, oni su u društvu marginalizovani i i dalje su izloženi diskriminaciji. Često su meta fizičkih napada i govora mržnje, a lokalno stanovništvo ih uglavnom ne prihvata. Mnogi od njih žive u krajnjem siromaštvu. Stopa nezaposlenosti među romskom populacijom je vrlo visoka i zapošljavanje je i dalje najveći izazov. Stanovanje, takođe, predstavlja jedan od ključnih problema Roma, pre svega interno raseljenih sa Kosova.
Loši uslovi života, nizak standard i odsustvo zdravstvene nege dovode do toga da Romi žive 10 do 15 godina kraće od većinskog stanovništva. To je, pored više stope rađanja, jedan od razlog što su među najmlađim stanovništvom, sa prosečnom starošću d 28,3 godine, u odnosu na prosek od 42,24 godine.  Posebno ranjiva kategorija stanovništva su romske žene i deca koji su, pored teških životnih uslova, izloženi i eksploataciji i porodičnom nasilju. U Srbiji 3% Romkinja ima visoko obrazovanje i često se udaju pre punoletstva i vrlo mlade rađaju decu. Stopa smrtnosti romske odojčadi i dece do pet godina duplo je veća u odnosu na prosek u Srbiji, iako je smanjena za 50% u poslednjih osam godina.
Ipak, izvestan pomak je ostvaren u oblasti obrazovanja i zdravstva. Donekle je unapređen pristup zdravstvu i povećan upis đaka romske nacionalnosti u osnovne škole. Prema podacima vlasti iznetim u aprilu 2013, procenat romske dece koja se upisuju u prvi razred osnovne škole porastao je za 25% tokom poslednjih pet godina, ali romski đaci rano napuštaju školu, pa sa obrazovanjem završavaju već u 12. godini.

Izvor: Beta i S.V., euractiv.rs

Videti Centrovu Procenu efikasnosti lokalnih mehanizama socijalnog ukljucivanja Romkinja i Roma