23Apr2014

Da li su žene potrebne vojsci i da li vojska treba ženama?

Na ovo pitanje odgovarala je Zorana Antonijević, savetnica za rodnu ravnopravnost u Misiji OEBS u Srbiji, u svom izlaganju na tribini Institutu za filozofiju i društvenu teoriju Univerziteta u Beogradu u sredu 23. aprila 2014.

Tradicionalno poimanje bezbednosti usled promene konteksta i karaktera pretnji transformisalo se u savremeni koncept ljudske bezbednosti. U novom konceptu pitanje roda je neizbežan element u razumevanju složenih društvenih odnosa na nacionalnom i globalnom nivou, što je i potvrđeno usvajanjem rezolucije 1325 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Feminističke teorije bezbednost ne posmatraju kroz tradicionalne kategorije reda, poretka i žrtvovanja, već kroz kategorije pravde, jednakih mogućnosti i odgovornosti za bezbednost građana. Posebno je značajno što je Zorana Antonijević ukazala i na razliku koja postoji između liberalnih feminističkih teorija i radikalnog feminizma kada je reč o shvatanja uloge i posledice učešća žena u sektoru bezbednosti.

Poslednji deo predavanja bio je posvećen analizi spotova Vojske Republike Srbije kojim se vojni poziv promoviše mladićima i devojkama. Kroz primere spotova namenjenih mladićima analiziran je koncept „hegemonijske muškosti kao norme“ koji je predmet kritika feminističke škole koja zagovara alternativne modele muškosti. Na primeru spotova kojim se devojkama promoviše vojni poziv analizirana je promena u poimanju bezbednosti i uloge vojske, posebno uloge žena u tom procesu.

U zaključku, Zorana Antonijević ukazala je da pored određenih nedostataka na čijem otklanjanju treba i konstantno raditi, primetni su pozitivni rezulati u prihvatanju rodne perspektive u vojsci.

Zorana Antonijević radi kao savetnica u Misiji OEBS-a u Srbiji od maja 2009. godine. Pre toga radila je kao konsultantkinja za rodnu ravnopravnost i uvođenje rodne perspektive za veliki broj međunarodnih organizacija i razvojnih agencija. Radila je takođe i kao savetnica za rodnu ravnopravnost u Vladi Pokrajine Vojvodine. Trenutno je doktorantkinja studija roda na Univerzitetu u Novom Sadu. Urednica je više od pet knjiga i autorka nekoliko članaka koji se odnose na pitanja roda, bezbednosti i javne uprave u Srbiji.