Projekat: Romkinje i Romi u Srbiji: Koliko se osećaju bezbedni?
09Dec2013

Zajedničko saopštenje Zaštitnika građana i Ujedinjenih nacija u Srbiji  povodom Međunarodnog dana ljudskih prava

Povodom ovog važnog dana, s velikim ponosom primećujemo da se  situacija u oblasti ljudskih prava u Srbiji neprekidno poboljšava, ali i  napominjemo da još uvek ne možemo biti zadovoljni, jer su ranjive grupe i  dalje isključene. Ovo je utvrđeno i tokom nedavne posete Visoke komesarke  Ujedinjenih nacija za ljudska prava Srbiji, kao i u Univerzalnom periodičnom  pregledu kroz koji je Srbija prošla januara 2013.
U ovom pozitivnom svetlu, ne smemo zaboraviti da naš zadatak da svim  ljudima omogućimo uživanje ljudskih prava nije još završen, te ne smemo  zanemariti kako dugotrajne probleme u oblasti ljudskih prava, tako i one koji  su se nedavno javili.
Sve veći protok ilegalnih migranata i položaj azilanata u Srbiji predstavlja  ozbiljnu bojazan u oblasti ljudskih prava. Stotine osoba koje traže azil u Srbiji  imaju neodređen status i neizvesnu budućnost. Ovi ljudi žive u teškim  uslovima, a mnogima nije dat ni krov nad glavom i pomoć u vidu  najosnovnijih namirnica. Primećeno je da za većinu ovih ljudi nisu na  odgovarajući način utvrđene ili registrovane njihove pojedinačne potrebe,  kao i problemi vezani za njihovu zaštitu i ranjivost, što dodatno otežava njihov  položaj.
„Duboko nas zabrinjava položaj azilanata i ilegalnih migranata u Srbiji, sa  više strana. Potrebno je hitno rešiti pitanje smeštaja i drugih osnovnih  potreba. Od ključnog je značaja da se zakoni koji su trenutno na snazi u  Srbiji primenjuju bez odlaganja ili izuzetaka, tako da svaki azilant i  neregularni migrant može da bude blagovremeno prepoznat i evidentiran.  Paralelno s tim, zakonski okvir mora da se unapredi, a pitanju pristupi  regionalno, kako bi se predvideli izazovi sve većih globalnih i regionalnih  migracija, a potrebne procedure i i resursi poboljšali. Ovo je pre svega  ozbiljno pitanje ljudskih prava, i nacionalne i međunarodne vlasti ne smeju da  zanemare taj ključni akspekt kada budu radile na rešenjima,“ rekao je  zaštitnik građana Republike Srbije, Saša Janković.
„Razumemo izazove s kojima se Srbija suočava u vezi sa porastom  migracionih tokova preko Srbije i Zapadnog Balkana, ali je mala verovatnoća  da će se situacija popraviti. Imajući u vidu situaciju u zemljama poput Sirije,  Avganistana, ne možemo to da očekujemo. Pritisak će u tom pogledu samo  biti jači, kao što je situacija na terenu već pokazala. Stoga je veoma važno da  se ojača čitav sistem upravljanja migracijama u Srbiji, koji će obuhvatiti sve  relevantne aspekte. To znači da se sistem mora ojačati i adekvatno  sprovoditi, kako bi omogućio identifikaciju, evidenciju, odgovarajuće  profilisanje azilanata i upućivanje na različite procedure, kao i procenu  zahteva za azilom zasnovanu na činjenicama, sve u skladu s  međunarodnim standardima u ovoj oblasti i u duhu regionalne saradnje.  Ujedinjene nacije u Srbiji su spremne da podrže napore vlasti u ovom  pravcu. U tom smislu, mi pozdravljamo koordinacione napore Ministarstva  unutrašnjih poslova, kao i pokretačku ulogu Zaštitnika građana koji se  postarao da se ovom pitanju ljudskih prava ukaže dužna pažnja,“ rekla je  Irena Vojačkova Solorano, Stalna koordinatorka Ujedinjenih nacija u Srbiji.
Nedavni protesti protiv mogućeg smeštaja azilanata u Obrenovcu  predstavljaju još jedan razlog za zabrinutost, kojim se mora ozbiljno  pozabaviti u okviru čitavog sistema za upravljanje migracijama u Srbiji. Ranije  ove godine, u okviru nacionalnih konsultacija za „Razvojnu agendu za period  posle 2015“, narod Srbije je prepoznao da je potrebno ozbiljno unaprediti  kulturu ljudskih prava u Srbiji. Visoka komesarka Ujedinjenih nacija za  ljudska prava se osvrnula na ovaj važan nedostatak u nacionalnom sistemu  za zaštitu ljudskih prava, dodajući da je ovo jedna od oblasti u kojima  nedostatak resursa ne predstavlja prepreku za akciju, i da je potreban veliki  usredsređeni napor svih onih koji su zaduženi da promovišu duh tolerancije i  poštovanje ljudskih prava.
izvor: ombudsman.rs