Projekat: Romkinje i Romi u Srbiji: Koliko se osećaju bezbedni?10Dec2013
Obeležen Međunarodni Dan ljudskih prava
Šef Delegacije EU u Republici Srbiji, ambasador Majkl Devenport, učestvovao je 10. decembra na konferenciji „Uspostavljanje nacionalnog mehanizma za praćenje sprovođenja preporuka tela UN za ljudska prava“ koju je organizovala Kancelarija za ljudska i manjinska prava u saradnji sa Kancelarijom UN u Srbiji i Programom UN za razvoj. Na skupu kojim je obeležen Međunarodni dan ljudskih prava, ambasador Devenport je rekao da predstavljeni mehanizam ima veliku ulogu u naglašavanju važnosti praćenja preporuka tela UN za ostvarivanje ljudskih prava, kao i da je značajan u pristupanju Srbije Evropskoj uniji. Šef Delegacije EU je takođe ukazao na značaj nezavisnih tela i organizacija civilnog društva u procesu pristupanja Uniji.
Direktorka Kancelarije za ljudska i manjinska prava Suzana Paunović čestitala je građanima Međunarodni dan ljudskih prava, 10. decembar i izrazila želju da se o ljudskim pravima ubuduće češće govori. Ona je navela da će predloženi mehanizam praćenja preporuka UN biti u vidu vladinog saveta čije se osnivanje planira početkom naredne godine.
Govor Šefa Delegacije EU u RepubliciSrbiji, NJ.E. ambasador Majkla Devenporta:
Direktorka Paunović, dame i gospodo,
Veoma mi je drago što danas mogu da vam se pridružim kako bismo obeležili Međunarodni dan ljudskih prava, godišnjicu Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima od 10. decembra 1948. Posebno mi je drago što je Vlada Srbije odlučila da ovaj dan obeleži osnivanjem svog nacionalnog mehanizma za praćenje sprovođenja preporuka tela UN zaljudska prava. Prisetimo se da je danas dan kada su oči čitavog sveta okrenute ka Južnoj Africi dok se sahranjuje Nelson Mandela i svi se sećamo njegovih istorijskog dostignuća u ispravljanju decenija zloupotrebe ljudskih prava pod režimom aparthejda. Keti Ešton je podržala predlog da sve delegacije EU širom sveta održe minut ćutanja kao znak poštovanja velikog čoveka za kojim tuguju milioni ljudi.
Evropska unija je ujedinjena u svojoj privrženosti ljudskim pravima koja su univerzalna i nedeljiva. EU aktivno promoviše i brani ljudska prava kako unutar svojih granica tako i u odnosu sa drugim zemljama. Ljudska prava, demokratija i vladavina prava su nepromenjive i suštinske vrednosti Evropske unije. Ugrađena u osnivački ugovor EU, ova prava su dodatno ojačana kada je EU usvojila Povelju o osnovnim pravima, tokom 2000. godine, a još više su osnažena kada je Povelja postala zakonski obavezujuća stupanjem na snagu Lisabonskog ugovora, 2009. godine. Svi sporazumi o trgovini i saradnji sa trećim zemljama propisuju da je poštovanje ljuskih prava osnovni element u odnosu između ugovornih strana.
Naravno, ključno je i to da sve zemlje koje teže da se pridruže EU moraju da ispune iste standarde u poštovanju ljudskih prava.
U okviru novog pristupa Evropske unije politici proširenja, ova obaveza je dodatno ojačana davanjem prioriteta odgovarajućim poglavljima u procesu pridruživanja – Poglavlja 23 i 24 koja se bave osnovnim slobodama i vladavinom prava. S obzirom na to da se Srbija priprema za pristupne pregovore sa EU, bitno je naglasiti da će upravo ove nedelje jak tim srpske vlade predstaviti u Briselu srpske predloge – u detaljima – za obezbeđivanje i sprovođenje svih relevantnih zakona u ovim oblastima u skladu sa pravnim tekovinama EU.
Srbija ima dostojanstvenu listu branilaca ljudskih prava kojisu se borili za poštovanje ljudskih prava uprkos ozbiljnim izazovima i zloupotrebama.
Tokom poslednje decenije, Srbija je ratifikovala niz ključnih međunarodnih instrumenata za ljudska prava. Spremna da preuzme predsedavanje OEBS- om 2015.godine, Srbija se obavezala da će unaprediti osnove slobode i poštovanje ljudskih prava u svim zemljama članicama OEBS-a. U samoj Srbiji osnovana su nezavisna tela koja su nadležna za zaštitu i promociju ljudskih prava, za unapređenje ravnopravnosti i borbu protiv diskriminacije. Najznačajnije je da nezavisna tela kao što su kancelarija ombudsmana, poverenik za informacije od javnog značaja i zaštitu podataka i poverenica za ravnopravnost, sa svojim odgovornostima prema parlamentu i građanima, i dalje imaju instrumente i sredstva za efikasan rad. Posebno je važno da se njihove preporuke ozbiljno shvate i da se postupa u skladu sa njima.
U tom kontekstu, ne sumnjam da mehanizam koji je danaspredstavljen može da ima korisnu ulogu u naglašavanju preporuka telaUN i praćenju njihovog sprovođenja, kao što smo čuli od visoke komesarke UN za ljudska prava, Navi Pilaj.
Ovo samo može da pomogne Srbiji da ojača svoje napore za usvajanje i primenu svetskih i EU standarda i da prihvati osnovne slobode. U tome nevladina tela i sami građani imaju presudnu ulogu. Nevladine organizacije koje rade u ovoj oblasti u Srbiji imaju dokazana dostignuća i predstavljaju dragocen izvor znanja, iskustva i stručnosti.U Srbiji kao i svuda, EU veoma aktivno podržava organizacije civilnog društva, posebno preko Evropskog instrumenta za demokratiju i ljudska prava. Preko ovog Instrumenta godišnje se izdvaja više od milion evra za organizacije širom Srbije koje rade na promociji i podsticanju poštovanja ljudskih prava i osnovnih sloboda. Kao što je naglašeno u oktobarskom Izveštaju EU o napretku Srbije, EU aktivno podržava sve napore u borbi protiv diskriminacije na osnovu etničkog porekla, seksualne orijentacije ili drugih oblika predrasuda.
Nije slučajnost da je danas, dok mi govorimo, visoka predstavnica Keti Ešton u poseti Ukrajini kako bi podržala napore za pronalaženje političkog rešenja za trenutnu krizu u toj zemlji. Uoči posete, ona je izrazila posebnu zabrinutost zbog izveštaja da su ukrajinske policijske snage nasilno ušle u kancelariju najveće opozicione stranke. Pozvala je ukrajinske vlasti da deluju uz krajnju uzdržanost i da se uzdrže od upotrebe sile.
Ti događaji su podsetnik za sve nas da se poštovanje osnovnih sloboda i ljudskih prava ne može nigde uzeti zdravo za gotovo, a podsećaju nas takođe i na vitalan značaj zaštite prava onih koji su spremni da se bore i da brane te slobode, istakao je Šef Delegacije EU u Republici Srbiji, ambasador Majkl Devenport, na kraju se zahvalivši prisutnima.
izvor: europa.rs