Projekat: Monitoring predsedavanja Srbije OEBS-om
03Dec2015

Održana Paralelna konferencija civilnog društva OEBS

Platforma za građansku solidarnost, mreža nezavisnih nevladihih organizacija iz celog OEBS regiona organizovala je Paralelnu konferenciju civilnog društva uoči Ministarskog saveta OEBS, 1.i 2. decembra 2015. godine u Beogradu. Glavne teme ovog skupa bile su sloboda izražavanja, migracije, tortura i branitelji ljudskih prava. Predstavnici Platforme za građansku solidarnost predali su izveštaj Koalicije OCD i preporuke OCD iz čitavog regiona OEBS u vezi primene obaveza iz ljudske dimenzije OEBS “Trojki”: predsedavajućem u 2015 – Srbija, u 2014 -  Švajcarskoj, i budućem predsedavajućem - Nemačka.

Koaliciju za monitoring predsedavanja Srbije OEBS-u, čine Helsinški odbor za ljudska prava  u Srbiji (vodeća organizacija), Komitet pravnika za ljudska prava- YUCOM, Centar za istraživanje javnih politika, Forum za etničke odnose  i Fond za humanitarno pravo. U izradi pojedinih delova izveštaja učestvovale su Akcija protiv trgovine ljudima- ASTRA, Ženski prostor i druge NVO.  

Civilno društvo je značajan partner OEBS-u u obezbeđivanju poštovanja obaveza iz ljudske dimenzije u državama učesnicama.  Ipak, aktivisti su istakli zabrinutost nevladinih organizacija povodom smanjivanja prostora za delovanje civilnog društva u jednom broju članica OEBS, kao i probleme sa kojima se susreću :napadi na branioce ljudskih prava, povrede prava na slobodno okupljanje, ograničavanje fundamentalnih prava u kontekstu sužavanja prostora za delovanje civilnog društva.

Na konferenciji je predstavljen mehanizam samoprocene sprovođenja obaveza zemlje koja predsedava, a inicijativa je potekla upravo od Civic Solidarity Platform, sa idejom da bi predsedavajući trebalo da postavi vrlo visoke standarde za ostale zemlje članice u vezi sa poštovanjem ljudskih prava. Prva zemlja koja je sprovela samoprocenu bila je Švajcarska, a tu praksu je prihvatila Srbija i najavila Nemačka. Izveštaj nezavisnih institucija podneli su Poverenica za zaštitu ravnopravnosti i Institut društvenih nauka, na četiri prioritetne teme koje je Srbija definisala: rodna ravnopravnost, položaj Roma, izborni proces i slobodu okupljanja. Koalicija NVO je priložila svoje komentare na ovaj izveštaj i pisala o još tri teme koje su prepoznate kao prioriteti civilnog društva: sloboda medija, branitelji ljudskih prava i nacionalne manjine. Ovom prilikom najavljene su aktivnosti koje će Koalicija pratiti u narednom periodu u oblasti regionalnog pomirenja i suočavanja sa prošlošću.  

Primećen je izostanak predstavljanja završnog izveštaja Vlade o samoproceni, odnosno komentara resornih ministarstava na urađenu analizu. Stalni predstavnik Srbije u OEBS, ambasador Vuk Žugić je u uvodnom obraćanju najavio da bi izveštaj Vlade trebalo da bude usvojen i rezultati predstavljeni do kraja godine. On je podsetio da je godina obeležena brojnim događajima od krize u Ukrajini, terorističkih napada i migrantske krize.

Na panelu posvećenom izveštajima u vezi sa poštovanjem obaveza u okviru ljudske dimenzije u Srbiji, direktor Instituta društvenih nauka, Goran Bašić, zahvalio se Ministarstvu spoljnih poslova Republike Srbije na odabiru nezavisnih institucija. U svom obraćanju istakao je da su prava romske populacije u Srbiji usklađena sa OEBS-ovim standardima u oblasti ljudskih prava ali i drugih međunarodnih institucija. Ono što se u praksi prepoznaje je nedoslednost primene pravne regulative. On je prisutne podsetio na izveštaj Zaštitnika građana o sprovođenju Strategije za unapređenje položaja Roma iz 2013. o kome Skupština nije diskutovala i naveo određene izazove u ostvarivanju prava na inkluzivno obrazovanje: rano napuštanje školovanja, segregacija romske dece u obrazovnom sistemu i drugo. Važan segment u primeni Strategije za poboljšanje položaja Romkinja i Roma je sprovođenje relevantnih politika na lokalnom nivou i utvrđivanje nadležnog tela za upravljanje Strategijom.

Poverenica za zaštitu ravnopravnosti predstavila je izveštaj o rodnoj ravnopravnosti. I pored određenog pomaka u povećanju učešća žena u političkom i javnom životu, glavni izazovi su i dalje borba protiv svih oblika rodno zasnovanog nasilja i poteškoće sa kojima se susreću na radnom mestu. Žene Romkinje su u nešto nepovoljnijem položaju jer su dvostruko diskriminisane. Uvođenjem mehanizma pedagoških asistenata postignut je veći obuhvat romskih devojčica u osnovnim školama.

Koordinatorka Koalicije Izabela Kisić istakla je da su izazovi u procesu samoevaluacije upravo vremenski okvir i izbor tema i uputila preporuku da izveštaj treba da bude objavljen na početku mandata zemlje koja predsedava, kako bi godina predsedavanja mogla biti iskorišćena za praćenje sprovođenja preporuka iz izveštaja i poboljšanja u navedenim oblastima.

Direktorka Centra za istraživanje javnih politika, Svetlana Đurđević Lukić je predstavila preporuke i nalaze Izveštaja o preuzetim obavezama zemalja OEBS u pogledu poboljšanja položaja Romkinja i Roma u Srbiji. Ona je uputila predlog da se izveštaj o samoproceni ispunjavanja obaveza fokusira na OEBS standarde, kako bi se oni jasnije promovisali i izbeglo mešanje sa standardima drugih međunarodnih institucija (Ujedinjene Nacije, Evropska Komisija, Savet Evrope). Nedostatak administrativnih kapaciteta, izdvajanje budžetskih sredstava na lokalnom nivou samo su neke od prepreka koji otežavaju primenu lokalnih akcionih planova za Rome. I pored ostvarenog napretka u oblasti unapređenja zdravlja Roma kroz mehanizam zdravstvenih medijatorki i pribavljanja ličnih dokumenata i smanjenja broja pravno nevidljivih lica, Romi i dalje žive na marginama društva, suočeni sa brojnim problemima kao što su institucionalna diskriminacija, govor mržnje, prinudna iseljenja i siromaštvo. Centrov Izveštaj o preuzetim obavezama zemalja OEBS u pogledu poboljšanja položaja Romkinja i Roma u Srbiji pripremile su Svetlana Đurđević Lukić, istraživačica Marina Tadić i saradnica Marija Stanković, učesnice konferencije. Direktorka Centra je prethodno predstavljala Koaliciju na panelu o samoproceni u okviru godišnje konferencije o primeni obaveza u okviru ljudske dimenzije u Varšavi.

Milan Antonijević iz Komiteta pravnika za ljudska prava koji se bavio pitanjima slobode okupljanja i izborima, istakao je da su mnoge odredbe aktuelnog Zakona o okupljanju građana neustavne što je i Ustavni sud potvrdio donošenjem odluke o neustavnosti zakona. Spomenuto je pitanje finansiranja političkih stranaka u okviru redovnog finansiranja i tokom političkih kampanja, kao i izmene zakonske regulative za izbore Saveta nacionalnih manjina u Srbiji.

Diskusija sa konferencije “Sloboda izražavanja, medijske slobode i (auto)cenzura u zemljama OEBS”, održane u Beogradu u okviru monitoring srpskog predsedavanja OEBS-u poslužila je kao osnov za pripremu Beogradske deklaracije o slobodi izražavanja.  Na ovoj konfereniji učestvovala je direktorka Centra, koja je u ranijoj fazi svoje karijere bila novinar, urednik i medijski analitičar u OEBSu.

Svetlana Đurđevic-Lukić je takođe moderirala panel o radu Misije OEBS u Srbiji, na kome su Misijine aktivnosti predstavili Mihel Ujehara, Vladimir Bilandžić i Lesi Has, a učesnici Parelene konferncije imali priliku da postavljaju niz pitanja.

Saopštenje sa konferencije su preneli Slobodni mediji, Press, Glas Amerike, Radio Slobodna Evropa, Tanjug, Radio Beograd, Novi Magazin a povod za gostovanje direktorke CENTRA 30. novembra u emisiji “Novinarenje” Radio Beograda bio je najava Paralelne konferencije civilnog društva.  

Suorganizatori konferencije su: asocijacija Međunarodno partnerstvo za ljudska prava, Helsinški odbor u Holandiji, predsedavajući OEBS-u, Misija OEBS-a u Srbiji, Crnoj Gori, Bosni i Hercegovini, Skoplju, na Kosovu i predstavništvo OEBS-a u Albaniji.

Završne dokumente sa konferencije pogledajte ovde