Romkinje i Romi u medijima
Izveštavanje medija o Romkinjama i Romima: faktografija bez konteksta
Štampani mediji u Srbiji danas više i korektnije izveštavaju o problemima sa kojima se susreću Romkinje i Romi, ali se zadržavaju na faktografskom prenošenju informacija bez ulaženja u kontekst događaja. [1] Izuzev u retkim slučajevima, oni se ne bave kritičkim preispitivanjem položaja Roma u srpskom društvu i efikasnošću državnih politika čiji je cilj inkluzija romske populacije.
Ovo je ključni nalaz kvalitativne analize koja je obuhvatila 350 tekstova objavljenih u dnevnim i nedeljnim štampanim medijima.[2]
Postoje relevantne analize o učestalosti pisanja medija o pitanjima vezanim za romsku populaciju u Srbiji, zastupljenosti određenih tema i kvaliteta izveštavanja[3]. Zato smo se u ovoj analizi fokusirali na sledeća pitanja: (1) šta je povod za izveštavanja medija, (2) ko su citirani izvori, (3) da li postoji kontekst ili je reč o prenošenju informacija i kojih, (4) kakav je ton izveštavanja, (5) kolika je zastupljenost istraživačkih tekstova i kritičkog stavljanja događaja u određeni društveni kontekst, i (6) koliko analizirani tekstovi doprinose informisanju javnosti o nivou diskriminacije Romkinja i Roma u društvu?
Preispitivanje položaja romske manjine u Srbiji, ili izvedenih tema, na primer analiziranje programa podrške romskoj zajednici na nivou države, uspeha pojedinačnih programa (romski asistenti, efikasnost propisa o pribavljanju ličnih dokumenata, zdravstveni asistenti, policija u zajednici i sl.), odnosa romske zajednice i njenih predstavnika prema državnim programima inkluzije, odnosima podgrupa unutar romske manjine („starosedeoca“ versus interno raseljenih lica), regionalnim razlikama u tretmanu romske manjine i slično, gotovo da ne postoji u domaćim medijima. [4] Zapravo, iz pisanja srpskih medija ne stiče se utisak o tome da je izražena diskriminacija Roma problem srpskog društva, niti da bi neko pitanje vezano za romsku populaciju moglo biti udarna tema u srpskoj javnosti, iako brojni izveštaji ukazuju da je reč o važnoj društvenoj temi. [5]
Najveći broj novinskih izveštaja o Romima i Romkinjama iniciran je određenim događajima, pre svega konferencijama za štampu i/ili, javnim skupovima, na kojima se promovišu državne politike ili politike koje državni organi sprovode u saradnji sa predstavnicima međunarodne zajednice. Takav je primer potpisivanje protokola grada Beograda i predstavnika Evropske unije oko izdvajanja 3,6 miliona evra iz pretpristupnih IPA fondova, za trajni stambeni smeštaj 202 romske porodice iz nekadašnjih nehigijenskih naselja kod "Belvila" i ispod mosta Gazela, useljavanje 176 porodica u socijalne stanove u Kamendinu. Ovakvo izveštavanje uključuje teme primene određenih inkluzivnih mera u obrazovanju, mere za bolji obuhvat romske populacije zdravstvenim osiguranjem slično. [6]
Otuda broj medija i tekstova u medijima o pitanjima vezanim za romsku populaciju prvenstveno zavisi od već kreiranih događaja sa kojih mediji redovno izveštavaju u sklopu praćenja državnih organa, međunarodnih organizacija i slično, a ne na osnovu svog samostalno kreiranog interesovanja. Ovo objašnjava pojavljivanje tekstova koji za temu imaju obrazovanje, obeležavanje Svetskog dana Roma, uslove stanovanja, zdravstvenu zaštitu i zdravstveno obrazovanje, obeležavanja Dana holokausta, zapošljavanju, socijalnoj pomoći i diskriminaciji (tim redom prema broju tekstova), dodeljivanja jednokratne pomoći povodom proslave Đurđevdana.[7] U takvim tekstovima, glavni akteri najčešće su predstavnici države ili međunarodnih organizacija koji po svojoj funkciji „iniciraju“ praćenje medija, a u mnogo manjem obimu predstavnici romske populacije ili romskih nevladinih organizacija. Romi i Romkinje citirani su najčešće u kontekstu zahvaljivanja na pruženoj pomoći, i predstavljaju kolorit u tekstu a ne noseće izvore informacija. [8].
U ovakvim tekstovima najčešće se prenose informacije dobijene od zvaničnih organa (broj stanova, broj zdravstvenih medijatorki), a mediji se ne upuštaju u samostalno izveštavanje (na primer kvaliteta smeštaja, potreba romske populacije spram ponuđenih opcija i slično), niti u tekstove unose dodatne podatke koji bi jedan događaj (na primer useljavanje u Kamendinu) stavili u kontekst života Roma u ovom zemunskom naselju ukupne politike dodeljivanja socijalnih stanova, i slično. [9]
Iz tih pojedinačnih informacija može se steći parcijalan uvid u veliki broj mera koje državni organi na nivou republike i na lokalnom nivou sprovode u okviru različitih programa vezanih isključivo za romsku populaciju, manjine ili u sklopu širih javnih politika. Takvo parcijalno informisanje ne omogućava javnosti da, na primer, razume iz kojih razloga se u godišnjem izveštaju američkog Stejt Departmenta o ljudskim pravima u delu koji se odnosi na Srbiju, navodi da su najozbiljniji problemi uključivali diskriminaciju i društveno nasilje nad manjinama, naročito Romima[10], ili izjavu šefa Delegacije EU u Srbiji „da su napori koje je uložila Srbija prethodnih godina po pitanju inkluzije Roma počeli da daju rezultate“, datu povodom obeležavanja Svetskog dana Roma, 8. aprila 2013. godine, u prisustvu predsednika Republike, što implicira da ih ranije nije bilo.
Tekstovi u kojima se pominje segregacija i rasna i verska mržnja najčešće su povezani sa istupima Zaštitnika građana i Poverenika za zaštitu ravnopravnosti. [11] Mediji povremeno prenose priče o primerima borbe protiv segregacije.[12]
Zahvaljujući premoći korektnog „faktografskog“ izveštavanja bez ulaženja u kontekst događaja, još jedno skrnavljenje spomenika Šabanu Bajramoviću u Nišu propraćeno je većim brojem tekstova koji sadrže kratke informacije o tome da je spomenik poliven farbom roze boje, da je na njemu iscrtan kukasti krst, da je grad raspisao tender za uklanjanje krsta, da je izvođač izabran i da su u međuvremenu mladi iz Niša okupljeni oko grupe „Antifa Niš“, koji propagiraju borbu protiv fašizma, očistili spomenik, i da je raspisivanje tendera primer birokratske procedure. U samo dva teksta ovaj incident stavlja se u kontekst vladajuće vrednosne matrice u kulturi i drugih kulturnih događaja vezanih za Bajramovića, i netrpeljivosti, ksenofobiji i agresivnosti mlade generacije prema određenim grupacijama i manjinama, uključujući i Rome. [13] Nijedan od ovih tekstova ne stavlja incident u kontekst odnosa lokalnog i romskog stanovništva u Nišu, i skrnavljenja spomenika kao simbola poremećenih odnosa u ovom gradu.[14]
Poruka o diskriminaciji romske manjine,[15] o njihovom teškom statusu i potrebi da se više uključe u društvo prenosi se u javnost najčešće preko protagonista pomoći iz državnog sektora i sektora nevladinih organizacija.
Iako je veoma lako razumeti zašto se o romskoj populaciji, s obzirom na težak materijalni položaj, govori najčešće u kontekstu različitih vrsta pomoći (socijalne, mera za podsticanje zapošljavanja, podizanje nivoa znanja u oblasti zdravstva, ohrabrivanja upisa u školu), upadljiv je izostanak „pozitivnih priča“ o Romima i Romkinjama.[16] To potvrđuje i obraćanje javnosti Poverenika za zaštitu ravnopravnosti,povodom obeležavanja Svetskog dana Roma, u kojem ona kaže sledeće: “Slika koju formiraju mediji je slika koja se kasnije formira u svesti građana, i zato je neophodno javnost upoznati i sa dobrim primerima”. [17] Nedostaju i tekstovi o Romima i Romkinjama u kontekstu zapošljavanja,[18] usvajanja dece (gde se romske porodice pominju u kontekstu opšte politike podsticanja hraniteljstva) [19], nasilju u porodici,[20] vršnjačkog nasilja i sličnih gde romska populacija deli iste ili slične brige kao i ostatak populacije.
U tekstovima koji se odnose na incidente ponavlja se najčešći problem sa ovakvim izveštavanjem gde se bez potrebe navodi da je/su neki od učesnika u incidentu Romi, iako je u jednom slučaju reč prvenstveno o sukobu dve grupe koje se bave sakupljanjem sekundarnih sirovina, a u drugom o nasilju. O romskoj manjini piše se u pozitivnom kontekstu najčešće kada se izveštava o kulturnim događajima sto je relativno čest slučaj.
Uporedo sa pomakom rešavanja problema sa izdavanjem ličnih dokumenta raseljenim licima, smanjen je broj tekstova o ovom problemu, ali čini se neproporcionalno, a isto važi i za problem sa kojim se susreću pre svega Romkinje kad je reč o trgovini ljudima, koja je u ponovo u usponu od početka ekonomske krize.[21]
Sa ogradom da je ovde reč o skromnom uzorku, može se ipak reći da je broj tekstova u kojima se pokazuje empatija sa romskom manjinom mali. Takav je primer jedan tekst u Novom magazinu koji govori o usvajanju i o tome da roditelji iz Srbije ne žele da usvoje romsku decu, i decu sa posebnim potrebama.[22] Autohtone inicijative o inkluziji osetljivih grupa, nevezanih za nevladin sektor, zauzimaju u medijima mali prostor[23].
Ovi nalazi potvrđuju u ranijim analizama uočeni trend da se od 2010. godine popravlja opšti ton izveštavanja medija o Romima i Romkinjama, i povećava broj tekstova o njihovim problemima,[24] ali da je još dalek put do kvalitativno drugačijih tekstova u kojima bi se pitanja diskriminacije, rasne mržnje, preispitivanja efikasnosti i sveobuhvatnosti primene politika za inkluziju manjina, i s njima povezanih politika, i slična preispitivala na kritički način i aktivno uticala na menjanje stavova u javnosti. [25] To je, s obzirom na istraživanja javnog mnjenja u kojima se beleži porast netolerancije prema manjinama,[26] i nedovoljne uspehe u inkluziji Roma, očito veoma potrebno, ako se želi efikasnije uključivanje romske i drugih manjina u tokove društva.
Tanja JAKOBI
.
[1] U okviru projekta "Kako do drugačije slike o Romima u medijima" Medijski arhiv Ebart uradio je analizu medijskih objava od 2003-2012 godine. Analizom je obuhvaćeno 30.000 tekstova i dat detaljan pregled pisanja medija sa najzastupljenijim temama i ključnim problemima u izveštavanju medija. U ovom izveštaju se konstatuje da se broj tekstova o romskoj populaciji povećava od 2008. godine a da se od 2010. godine primećuje bolji kvalitet izveštavanja http://www.cesid.org/images/1364569004_Medijska%20analiza.pdf.
[2] Period od 1. marta do 30. maja 2013. godine odabran je jer obuhvata nekoliko važnih datuma za romsku populaciju: Svetski dan Roma (8. aprila), Dan sećanja na žrtve Holokausta i genocida u Drugom sv. ratu (22. april), i Đurđevdan (6. maj). Tada se tradicionalno u medijima pojavljuje veći broj tekstova o Romkinjama i Romima a dijapazon tema o kojima se piše je širi od standardnog jer se tom prilikom na različite načine sumiraju rezultati državnih politika, angažovanja nevladinih organizacija, daju ocene o nivou diskriminacije manjina, pitanjima inkluzije i slično. U ovom periodu dogodilo se nekoliko incidenata (masovna tuča u Boru, skrnavljenje spomenika Šabanu Bajramoviću u Nišu) i dva suđenja u vezi sa događajima u koji su uključeni pripadnici romske populacije, koji takođe daju karakteristične uvide u izveštavanje medija o romskoj manjini u Srbiji.
[3] U okviru Dekade Roma, Medija centar, u saradnji sa Institutom za otvoreno društvo iz Njujorka, realizovao je 2008. godine projekat za unapređenje informisanja građana Srbije o zdravstvenoj situaciji Roma u okviru kojeg je analizirao i pisanje medija. Rezultati su objavljeni u izveštaju Rezultati petomesečne analize pisanja nacionalne štampe o Romima http://www.mc.rs/upload/documents/zdravlje_Roma/Monitoring/jul-monitoring-Romi.pdf, u okviru koga je data i kvantitativna i kvalitativna analiza pisanja medija.
[4] To bi bilo logično s obzirom da 80% Roma i Romkinja kaže da nisu osetili pozitivne efekte dosadašnjih mera i aktivnosti za unapređenje položaja Roma, i dalje se osećaju diskriminisanim u svim oblastima. Poverenik za zaštitu ravnopravnosti http://www.ravnopravnost.gov.rs/sr/aktuelno/svetski-dan-roma.
[5] European Commission against Racism and Intolerance (ECRI), drugi izveštaj o Srbiji, 31. Maj 2011, http://www.coe.int/t/dghl/monitoring/ecri/country-by-country/serbia/SRB-CbC-IV-2011-021-SRB.pdf; obraćanje Poverenika za zaštitu ravnopravnosti povodom 8. aprila Svetskog dana Roma 2012, http://www.ravnopravnost.gov.rs/sr/saop%C5%A1tenja/saop%C5%A1tenje-povodom-svetskog-dana-roma-2.
[6] Unapređenje zdravlja Roma kao cilj, Politika, 03/18/2013; Strana: A17.
[7] Palma igrao i pevao sa Romima, Blic - Srbija, 05/07/2013; Strana: 17.
[8] Još ne mogu da poverujem da ćemo živeti u stanu sa kupatilom, grejanjem, parketom. Moju porodicu ovog kišnog dana je ogrejalo sunce – kaže pedesetdvogodišnja Mamudija, citat iz teksta “Ključ od stana kao sunce u kišnom danu”, Politika, 03/12/2013; Strana: A17.
[9] Za ovo je bilo dovoljno materijala jer se radi o problemu koji traje godinama. Videti na primer: Problemi stanara u Kamendinu Huligani napadaju i prete nemoćnima, Blic 14.08.2008. http://www.blic.rs/Vesti/Beograd/53018/Huligani-napadaju-i-prete-nemocnima/print.
[10] 2011 Human Rights Reports: Serbia, Bureau of Democracy, Human Rights, and Labor, 2011 Country Reports on Human Rights Practices Report May 24, 2012 http://www.state.gov/documents/organization/186612.pdf.
[11] Najugroženiji su Romi, Dnevnik, 03/22/2013; Strana: 7.
[12] Multinacionalni omladinski festival u Leskovcu, Blic - Srbija, 04/17/2013; Strana: 18.
[13] Usta puna baruta, NIN, 05/03/2013; Strana: 46.
[14] Poverenik za zaštitu ravnopravnosti građana, Saopštenje povodom napada na romsko naselje u Nišu http://www.ravnopravnost.gov.rs/sr/saop%C5%A1tenja/saop%C5%A1tenje-povodom-napada-na-romsko-naselje-u-ni%C5%A1u, 3.avgust 2013.
[15] Srednjoškolci podržavaju nasilje prema LGBT populaciji Danas, 04/18/2013; Strana: 5.
[16] izuzetak su priče o šestočlanoj porodici Radu sa dvoje odličnih đaka u Konaku kod Sečnja (Blic, Večernje novosti).
[17] http://www.ravnopravnost.gov.rs/sr/aktuelno/svetski-dan-roma.
[18] Ovde je izuzetak tekst iz Danasa, Crna mačka, beli mačor, Danas - Biznis, 03/11/2013; Strana: 3, Reciklažna industrija u Srbiji - Zakonodavni i investicioni okvir o problemima jedne reciklažne firme koja je našla uspešnu formulu za zapošljavanje manjina, i o njenim problemima sa konkurencijom i tekst “Uspešni jer su učili škole”, Blic, 04/08/2013; Strana: 12, i Danas je Svetski dan Roma u kojem se citiraju priče uspešnih Roma i Romkinja.
[19] Dete uvek zaslužuje ljubav, Večernje Novosti, 02/27/2013; Strana: 17, Sve je više hraniteljskih porodica koje uzimaju decu sa posebnim potrebama.
[20] Majčine suze trpe i deca, Dnevnik, 03/05/2013; Strana: 12.
[21] Okrugli sto o trgovini ljudima, Blic - Srbija, 03/02/2013; Strana: 18.
[22] I jedan usvojitelj je dobro rešenje, Novi Magazin, 05/30/2013; Strana: 26.
[23] Preduzetnici protiv nelegalnog poslovanja, Dnevnik, 04/15/2013; Strana: 13.
[24] Prema analizi Ebarta: „Od 2008. do 2012. objavljen je i veći broj afirmativnih tekstova kada su oblast obrazovanja i zapošljavanja u pitanju... Diskriminacija prema Romima koju vrše sami mediji značajno je smanjena od 2010. godine“, http://www.cesid.org/images/1364569004_Medijska%20analiza.pdf.
[25] Izveštaj „Jednake šanse za bolje mogućnosti - jačanje Roma i Romkinja u borbi protiv diskriminacije”, 3. mart 2014 http://www.ravnopravnost.gov.rs/jdownloads/files/prelom_izvestaja_jacanje_roma.pdf.
[26] „Odnos građana prema diskriminaciji u Srbiji“, http://www.ravnopravnost.gov.rs/jdownloads/files/izvestaj_diskriminacija_cesid_undp_poverenik_2013_v__21_02_2014_final_sajt.pdf.